Nema sumnje da je veoma važno  za našu djecu da razviju zdrave prehrambene navike!

Svetska zdravstvena organizacija definiše 5 osnovnih pravila zdrave ishrane:

1. Dojenje beba i mlađe djece

Preporučuje se da se bebe do navršenih 6 mjeseci isključivo doje, s tim da se učestalost i vrijeme dojenja prilagodi potrebama djeteta.  Od 6. mjeseca pa nadalje preporučuje se uvođenje hrane odgovarajuće za tu dob u smislu nutritivne sigurnosti kao dodatak dojenju do starosti od 2 godine i iznad.  Sočivo i šećer se ne trebaju dodavati dodatnoj hrani.

Zašto?

Majčino mlijeko daje sve nutrijente i tečnost potrebne za zdrav rast i razvoj djeteta do 6. mjeseca.  Bebe koje su isključivo dojene imaju bolju otpornost na najčešće dječje bolesti kao što su diareja, respiratorne i infekcije uha. Djeca koja su isključivo dojena imaju manji rizik od gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu.

2. Raznovrsna ishrana

Preporučena ishrana uključuje kombinaciju različitih vrsta hrane kao što su žitarice (pšenica, kukuruz, raž, riža, zob...), hrana bogata skrobom (krompir...), mahunarke (pasulj, grašak, sočivo....), povrće, voće i hrana životinjskog porijekla (riba, meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi).

Zašto?

Dnevni unos neprerađene i svježe hrane obezbjeđuje dovoljne količine osnovnih nutrijenata za organizam. Takođe, tako se formira ishrana koja ne sadrži velike količine šećera, masti i soli koji uzrokuju gojaznost i metaboličke bolesti. Pravilna i izbalansirana ishrana je posebno važna za zdrav rast i razvoj djece.

3. Unos mnogo voća i povrća

Unos raznog voća i povrća je preporučljivo. Grickalice treba da sadrže svježe voće i povrće umjesto hrane sa visokom koncentracijom šećera, soli i masti.  Da bi se sačuvali vitamini potrebno je ograničiti termičku obradu voća i povrća.  Ako se konzumiraju sušeni ili konzervirani, proizvodi bez dodane soli i šećera su preporučljivi.

Zašto?

Voće i povrće su veliki izvori vitamina, minerala, vlakana, biljnih proteina i antioksidanasa.

Ljudi čija ishrana obiluje voćem i povrćem su u znatno manjem riziku od gojaznosti ili dobijanja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i određenih maligniteta.

4. Umjeren unos ulja i masti

Preporučuje se korištenje biljnog ulja koje sadrži nezasićene masti (maslinovo ulje, sojino ulje, suncokretovo ulje..) radije nego masti životinjskog porijekla (puter, mast...) ili ulja bogatih zasićenim mastima (kokosovo ulje, palmino ulje....).  Što se tiče mesa, konzumiranje peradi i ribe sa nižim sadržajem masti se preferira prije crvenog mesa.  Unos obrađenog mesa treba da se svede na minumum zbog njihovog visokog sadržaja masti i soli.  Kada god je to moguće treba da se preferiraju mliječni porizvodi i mlijeko sa niskim ili smanjenim udjelom masti.  Veoma je važno da se izbjegne obrađena, pečena ili pržena hrana koja sadrži industrijski porizvedene trans-masti.

Zašto?

Masti i ulja su koncentriran izvor energije i njihovo pretjerano korištenje  (posebno loših masti) može biti štetno po zdravlje naročito po kardiovaskularni sistem.

5. Smanjen unos soli i šećera

Samo malo soli je preporučljivo prilikom spremanja hrane. 
Takođe treba izbjegavati i čipseve, one sa visokim udjelom soli i šećera.  Konzumiranje pića koja sadrže mnogo šećera (gazirani sokovi, voćni sokovi, slatki jogurt i mlijeko...) trebaju da se ograniče.  Torte, keksove, čokolade i slično treba zamijeniti svježim voćem. 

Zašto?

Ljudi čija ishrana sadrži visoke nivoe natrijuma (uključujući so) su u većem riziku od razvijanja kadriovaskularnih bolesti.  Oni čija ishrana ima visok sadržaj šećera su u velikom riziku od gojaznosti i problema sa zubima. Smanjenje unosa šećera u redovnoj ishrani smanjuje rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.